Računarski monitor štetan za vid PDF Ispis E-mail
Autor Redakcija   
Zbog teškoća pri izoštravanju periferne slike s ekrana, dolazi do zamora i naprezanja očnih mišića, pa su rezultat umorne i nadražene oči. Crvenilo oka, peckanje, pojačan napor oka da izoštri sliku koju gleda i zamagljen ili nejasan vid samo su neki od prvih znakova zamora očiju koji osjeća oko 80 posto ljudi koji svakodnevno provode sate za računarom. Uz navedene simptome mogu se pojaviti glavobolja, te bolovi u vratu i ramenima.

Kako bi se navedeni simptomi izbjegli, osim nošenja adekvatnih naočala onima kojima su potrebne, treba da se pri radu osigura i adekvatna rasvjeta. Prejaka rasvjeta izaziva zamor očiju i ne smije biti usmjerena na ekran ili sa stražnje strane ekrana dolaziti prema oku. Dnevna svjetlost također bi morala dolaziti sa strane da se izbjegne zablješćivanje oka.

 

Sjajnost računarskog monitora uvijek treba uskladiti s osvjetljenjem okoline što znači da je važna i frekfrencija osvježavanja monitora koja ne bi smjela iznositi manje od 75 Hz, jer je preniska loša za oči.

Ako se pri dužem radu na računaru pojavi osjećaj grebanja ili pijeska u oku, preporučuje se korištenje umjetnih suza koje će ublažiti osjećaj suhoće. Suhoća očiju se javlja zato što za vrijeme rada manje trepćemo, pa se u slučaju da nam umjetne suze nisu pri ruci preporučuje češće treptanje.

Iako danas mnogi, uključujući i djecu, provode sate i sate uz računar, oči bi ipak trebalo odmarati svakih pola sata. Pauza može biti i desetak sekundi gledanja u daljinu jer se tako opuštaju očni mišići. Također je nakon sat ili dva provedenih u radu za računarem preporučljivo ustati i napraviti desetominutnu pauzu.

Ako su takve pauze osobama potrebne i češće, preporučuje se odlazak na pregled kako bi se ustanovilo postoji li nekorigovana greška vida. Pregled se svakako preporučuje svima jedanput na godinu, a onima koji nose naočale ili kontaktne leće, a mlađi su od 20 godina i dva puta godišnje.

www.medicina.ba