Novi pristup tretiranju autizma PDF Ispis E-mail

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti nedavno su objavili da svako 88 dijete u Sjedinjenim Državama ima uspostavljenu dijagnozu autizma, poremećaj u razvoju mozga za koji Centri također navode da petostruko više pogađa dječake od djevojčica. Istraživanja su pokazala da intenzivna terapija ponašanja može da pomogne autističnoj djeci da načine značajna poboljšanja ako su tretirana na vrijeme. Prenosimo detalje o novom pristupu dijagnostikovanju i tretiranju te i dalje misteriozne bolesti.

 


Porodica Peromat ima tri predivna dječaka - Lukasa, Filipa i Tomasa. Filip je srednje dijete. Kada je imao oko tri godine, Kim i Karlos Peromat već su posumnjali da to što Filip nije uspostavljao kontakt očima i njegovo odbijanje da govori nisu uzrokovani samo sporim razvojem. Zato nisu bili previše iznenađeni kada mu je ustanovljena dijagnoza autizma. Karlos kaže da se trudi da nauči sve što može o tom poremećaju. On smatra da je izgubio mnogo dragocjenog vremena tragajući za tretmanom za svoje dijete. „To nije pitanje nedostatka informacija, već pitanje obilja informacija. Nemoguće je sve pregledati.“

Kim i Karlos učili su da koriste već primijenjene tehnike ponašanja kako bi pomogli Filipu da identifikuje sopstvene potrebe. „Na početku bila je to samo jedna riječ i čak ako je Filip znao riječ za igračku koju je htio, on nije želio da je izgovori sve dok nije bio siguran da je to jedini način da mu je roditelji dodaju.“

Genetska veza sa autizmom mogla bi da bude prisutna kod više od jednog muškog člana porodice Peromat. Karlos vjeruje da on i njegov otac, a sada vjerovatno i njegov najstariji sin Lukas, također imaju znake jedne vrste visoko funkcionalnog autizma, poznatog kao  Aspergerov sindrom. Najmlađi dječak, Tomas, ne pokazuje nikakve simptome. Kejti Divelbis iz Centra za autizam i povezane poremećaje kaže da bi roditelji trebalo da pronađu put za komunikaciju sa svojom autističnom djecom što je prije moguće. „Učite ih kako da komuniciraju. To bi moglo da bude pomoću slika, mogli bi da ih učite kako da koriste znakove rukama ili neku riječ ili slog kao signal.“

Decenijima je autizam bio kategorizovan pogrešno kao vrsta dječje šizofrenije, a tek posljednjih godina kao široki spektar razvojnih poremećaja mozga. Doktorica Suzan Hajman iz Američkog udruženja pedijatara kaže da se definicija autizma mijenja zbog toga što je razlike između poremećaja u tom spektru nekada veoma teško raspoznati. „Bolje je misliti o tome kao pojedinačnom spektru ili jedinstvenoj kategoriji sa različitim stepenima jačine i različitim drugim faktorima koji utiču na to koliko je ozbiljna dijagnoza.“

Profesor Roj Ričard Grinker je priznati stručnjak za  autizam. Njegovoj kćerki je također bila ustanovljena dijagnoza tog poremećaja 1994. godine. U to vrijeme, kaže Grinker, bilo je malo saznanja ili razumijevanja autizma u Sjedinjenim Državama. To je sada drugačije, kaže on. „Ne znam da li su tretmani za autizam danas toliko drugačiji od tretmana 1994. ili 1995. godine, ali činjenica je da u današnje vrijeme društvo shvata autizam i prihvata ga. Autizam nije više nevidljiv“.

Izvor: VoA News
www.medicina.ba
15.05.2012.

Komentari (0)
Komentiraj
Vaši kontakt detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
Security
Molim unesite anti-spam kod sa slike.