Zamislite da jedete čokoladu... PDF Ispis E-mail

Nova medicinska istraživanja pokazuju da ćete, ako zamišljate da jedete, razviti sklonost da zapravo jedete manje. Naučnici kažu da bi ovo otkriće moglo dovesti do zdravije prehrane i uspješnijeg liječenja od ovisnosti.



Što se dogodi kad se na nešto naviknete? Navike vam se - kažu zdravstveni stručnjaci - razviju u habitualnost. Zamislite da ulazite u blještavo osvijetljenu sobu. Nakon nekoliko minuta, rasvjeta vam se čini normalnom. Carey Morewedge, psiholog sa Univerziteta Carnegie Mellon, pritom se koristi primjerom hrane: "Kad pojedete prvi kolačić, razvit će vam se još veća želja i imat ćete jači fiziološki odgovor na taj kolačić nego kad jedete peti ili deseti."

No, šta ako – umjesto da pojedete tih pet ili deset kolačića – samo zamislite da ih jedete? Da li ćete se na njih toliko naviknuti da ćete izgubiti zanimanje za njih? Ili će vam sve to mentalno “hranjenje” samo povećati apetit? Kako bi pronašli odgovor, Morewedge i njegovi kolege proveli su nekoliko eksperimenata, u kojima su od ispitanika zatražili da zamisle da jedu različite količine čokolade. Drugima je pak rečeno da zamisle da hranu premeću s jednog mjesta na drugo. Nakon toga, svima im je ponuđena čokolada.

"Otkrili smo da su oni koji su zamislili da jedu 30 čokolada pojeli manje čokolade nego oni koji su zamislili da jedu tri čokolade. A na ostale, bez obzira jesu li zamišljali premještanje čokolade s mjesta na mjesto ili obavljanje neke nevezane radnje, niti jedan čin nije uticao na to koliko su čokolade pojeli, kako je to bilo vidljivo u prva dva slučaja," kaže doktor Morewedge.

Za one koji nisu ljubitelji čokolade, naučnici su izveli sličan eksperiment sa sirom i dobili slične rezultate. Dakle, samo zamišljanje hrane ne utiče na apetit, već zamišljanje da tu hranu jedete. Takva se sklonost razvije vrlo brzo, brže nego povratna informacija iz našeg probavnog sistema koja nam kaže da prestanemo jesti kad smo pojeli dovoljno.

Psiholog Morewedge:"Habitualnost se razvije tako brzo da bi se mogla iskoristiti u pomoći ljudima da razviju redovitije prehrambene navike i možda da razviju behavioralne intervencije i smanje unosa nezdrave hrane. To bi nam moglo pomoći i u smanjivanju želje za takvom vrstom hrane pa bi na taj način unaprijed mogli odabrati zdraviju vrstu hrane."

Međutim, osim na hranu, rezultati ove studije mogli bi se primijeniti i kao pomoć ljudima da smanje unos alkohola ili upotrebu narkotika, kaže Carey Morewedge. Ovi eksperimenti naučnika Univerziteta Carnegie Mellon i njihovi rezultati objavljeni su u stručnom časopisu “Science.”

 

Izvor: VoA News

www.medicina.ba

20.12.2010.

Komentari (0)
Komentiraj
Vaši kontakt detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
Security
Molim unesite anti-spam kod sa slike.