Manje soli rezultira u samo skromnom sniženju krvnog pritiska PDF Ispis E-mail

Smanjenje soli u prehrani ima i pozitivne i negativne posljedice koje, na koncu, možda ne pomažu u smanjenju rizika od srčanog i moždanog infarkta.


Jedna nova studija baca sumnje na korisnost smanjenja količine soli u prehrani. Naime, kako izgleda, rezultirajuće skromno sniženje krvnog pritiska praćeno je manje poželjnim posljedicama prehrane siromašne solju.

Godinama, to je bio dio usvojene medicinske mudrosti: smanjenje količine soli u prehrani smanjit će krvni pritisak, što će, pak, smanjiti rizik od srčanog i moždanog infarkta. No, prema danskom naučniku Nielsu Graudalu, iz Univerzitetske bolnice u Kopenhagenu, učinak prehrane siromašne solju bio je daleko manje dramatičan nego što bi se mislilo: "Ustanovili smo da su kod osoba s normalnim krvnim pritiskom, učinci na krvni pritisak bili iznenađujuće mali. Kod pacijenata s visokim krvnim pritiskom, učinak je bio malo veći: pritisak bi bio snižen za oko 3,5 posto".

Graudal je matematički udružio rezultate 167 ranijih studija kako bi došao do vlastitih brojki. Osobe obuhvaćene tim studijama uglavnom su bili Evropljani i Sjevernoamerikanci, premda su Azijati i crnci na prehrani siromašnoj solju pokazivali veće sniženje krvnog pritiska. Čak i skromno sniženje pritiska za osobe koje pate od visokog pritiska vjerovatno je dobra stvar, ali je studija također ustanovila da je prehrana siromašna solju sa sobom donosila povišeni holesterol, koji je, sa svoje strane, povezan s povećanjem rizika od srčanih bolesti. Graudal kaže je prehrana s malo soli negativno pogodila i fiziološki mehanizam regulacije soli ljudskog tijela: "Ustanovili smo da, kad se smanji unos soli, aktivira se hormonalni sistem, što znači da je tijelo očito osjećalo da je u opasnosti od prejakog sniženja soli u organizmu. To je svojevrsni samoregulišući sistem".

Možda bi više pomoglo kad bi se direktno potražila veza između konzumacije soli i srčanih bolesti, odnosno smrti, ali Graudal kaže da je vrlo malo studija pokušalo tako pristupiti problemu: "Bilo bi vrlo teško provesti veliku studiju na stvarno slučajnim uzorcima stanovništva i održati ljude na posebnim dijetama godinama. U praktičnom smislu, to je skoro neizvedivo".

Niels Graudal upozorava da njegovu studiju ne bi trebalo prihvatiti kao dozvolu da se jede soli u količinama koliko je kome drago. On kaže da studija samo potvrđuje da umjerene količine soli u normalnoj prehrani vjerojatno nisu štetne, a da smanjenje soli u prehrani ima i pozitivne i negativne posljedice koje, na koncu, možda ne pomažu u smanjenju rizika od srčanog i moždanog infarkta. Rezultati studije Nielsa Graudala objavljeni su u časopisu American Journal of Hypertension.

 

Izvor: VoA News

www.medicina.ba

30.11.2011.

Komentari (0)
Komentiraj
Vaši kontakt detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
Security
Molim unesite anti-spam kod sa slike.